Drugo polugodište započeli smo sa Svjetskim danom smijeha – he – he…U veljači, već na samom početku, 2. II., podsjetili smo na 40. obljetnicu Međunarodnog dana močvarnih staništa i ovogodišnjeg slogana Šume za vode i močvare. Iz Hrvatske se na popisu svjetskih močvarnih staništa nalaze: Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Kopački rit, posebni ornitološki rezervat Crna mlaka te područje delte rijeke Neretve s pet zaštićenih lokaliteta.
U veljači je još nekoliko obljetnica - podsjetnici na drage nam književnike: Ivu Kozarčanina, Džoru Držića i F. M. Dostojevskog. Izdvajamo malu izložbu posvećenu Dostojevskom obogaćenu radovima naše likovne grupe.
IVO KOZARČANIN, 4. veljače – 70-godišnjica smrti
Ivu Kozarčanina, prozaika, pjesnika i kritičara, književni povjesničari ističu kao jednoga od najznačajnijih hrvatskih književnika u razdoblju između dva svjetska rata.
Rođen je 14. X. 1911. u Hrvatskoj Dubici, a umro je 4. II. 1941. u Zagrebu.
Radio je kao novinar i slobodni književnik. Poginuo je nesretnim slučajem jedne predratne noći kad ga je, pokraj domobranske vojarne u zagrebačkoj Ilici, ustrijelio stražar. U književnosti se javlja stihovima 1928. godine. Surađivao je u najuglednijim hrvatskim književnim časopisima, a od 1938. vodio je kulturnu rubriku Hrvatskoga dnevnika.
Najznačajnija su mu djela: ciklus pjesama Tuga ljeta u višeautorskoj zbirci Lirika (1935.), roman Sam čovjek (1937.), zbirka pjesama Mrtve oči (1938.) i zbirka novela Tihi putovi (1939.).
DŽORE DRŽIĆ, 6. veljače – 550-godišnjica rođenja
Džore Držić (Dubrovnik, 6. II. 1461. - Dubrovnik, 26. IX. 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik. Poznat je i kao brat slikara Vlahe Držića te stric slavnog komediografa Marina Držića.
Rođen je, dakle, u uglednoj porodici dubrovačkih pučana, a neko je vrijeme bio rektor crkve Svih Svetih u Dubrovniku te kancelar dubrovačkog kaptola. Poznat je po zbirci Pjesni ljuvene, koje su u svoje vrijeme uživale veliku popularnost u Dubrovniku.
U novije vrijeme pronađena je i njegova ekloga (starogrčka, latinska ili renesansna pastirska pjesma) Radmio i Ljubmir, napisana krajem XV. stoljeća, koja se smatra prvim hrvatskim dramskim djelom svjetovnoga karaktera.
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI
9. veljače – 130-godišnjica smrti
Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta.
(Braća Karamazovi)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski rodio se 11. studenog 1821. godine u Moskvi, kao drugo od sedmero djece siromašne liječničke obitelji. Svoje djetinjstvo Dostojevski je opisao kao djetinjstvo bez radosti.
Godine 1844. anoinimno je objavio prijevod Balzakova romana Eugeine Grandet i napisao svoj prvi roman Bijedni ljudi. Nakon što je pročitao roman u jednoj noći, literarni kritičar Njekrasov proglasio je Dostojevskoga novim Gogoljem. Bjelinski, najistaknutiji kritičar toga doba, dijelio je Njekrasovljevo stajalište i proglasio Bijedne ljude prvim ruskim socijalnim romanom.
No nakon obećavajućeg početka, za Dostojevskog počinju crni dani koji će ostaviti duboke tragove na piščevoj duši te snažno obilježiti njegovo pisanje. Druženje s jednim tajnim društvom mladih utopijskih socijalista donijet će mu uhićenje, prijetnju strijeljanjem i godine robije u Sibiru. Svoja iskustva s prisilnoga rada, provedenoga u društvu ubojica i lopova Dostojevski je opisao u nezaboravnim Zapisima iz mrtvog doma (1862.). Nakon toga Dostojevskoga čeka emigracija u Europu, dugogodišnja odvojenost od voljene Rusije, a njegov život tada obilježavaju i dugovi koji ga tjeraju od posla na posao…
Njegovo posljednje djelo, Braća Karamazovi, u čijem ga je pisanju zatekla i smrt, donijelo mu je najveću slavu. Na sprovodu jednoga od najvećih svjetskih romanopisaca, na kojemu je prema procjenama policije sudjelovalo 100.000 ljudi, mahom studenata, odjednom se, barem na jedan sat, ostvario piščev san: jedinstvena Rusija.
U svojim djelima (Zločin i kazna, Idiot, Demoni...) oslikava mračnu i ponornu stranu ljudske ličnosti. Njegov utjecaj na svjetsku književnost je neizmjeran – od Andrejeva do Hessea, od Faulknera do Kafke, od Prousta do Marqueza. Odjeci djela Dostojevskog nalaze se i u hrvatskih pisaca – Cesarca, Krleže i Marinkovića. Na Dostojevskog su se pozivali freudisti u psihologiji te egzistencijalisti u filozofiji.
Dostojevski je i danas aktualan jer se bavi za čovjeka bitnim pitanjima poput naravi zla, ljudske patnje, postojanja Boga, slobode i odgovornosti...
