Uz Dan škole i Dan grada Zaprešića
Otvorenje retrospektivne izložbe slika Stjepana Katića
i predstavljanje monografije
Sendi Katić
"HRVATSKI SUVENIR
knjiga o slikarstvu Stjepana Katića"
četvrtak, 15. 10. 2009. od 12 sati
Galerija Anima, 2. kat
Višenamjenska dvorana, prizemlje
Otvorenje retrospektivne izložbe Stjepana Katića (Galerija Anima ) i predstavljanje monografije „HRVATSKI SUVENIR - knjiga o slikarstvu Stjepana Katića" urednice Sendi Katić (prizemlje, višenamjenska dvorana) održat će se u četvrtak, 15. listopada 2009. godine, s početkom u 12 sati.
Predstavljanje monografije i retrospektivnu izložbu organizira Klub Zaprešićana „Zapreščan", uz Dan grada i pokroviteljstvo grada Zaprešića, a u suradnji sa Srednjom školom Ban Josip Jelačić u Zaprešiću.
U programu sudjeluju:
- prof. dr. Nikola Skledar, autor uvodnog teksta nakladnika, dekan Visoke škole za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“ u Zaprešiću,
- dr. sc. Alan Labus, ravnatelj škole
- Ivan Košir, predsjednik Kluba Zaprešićana „Zapreščan“,
- Mirjana Šigir, likovna kritičarka
- Vlasta Knezović, glumica i slikarica,
- Ivana Tomić, ak. slikarica
- Sendi Katić, urednica monografije
- Zagorka Gligora Zeman, prof. sociologije
- Višnja Goljački, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću,
- Učenici naše škole: Janja Barun 2. a i Marija Žagmešter, 2. d , Marija Ubrekić, 3. b, Dominik Žagmešter, 4. e
- Stjepan Katić, autor slika.
Dobro došli u Hrvatski suvenir! (iz uvoda)
Pred Vama je Hrvatski suvenir, jedinstveni i nesvakidašnji uradak osmišljen i ostvaren iz područja kulture, odnosno likovne umjetnosti.
Tridesetšest poglavlja iz različitih hrvatskih krajeva, prikazano kroz 376 umjetničkih slika govore o slikarskoj biografiji Stjepana Katića. Hrvatskim suvenirom se na jedan drugačiji, umjetnički, likovni način, ostvarila ugođajnost ambijenta u kojem svakodnevno živimo. Osim najvećih hrvatskih gradova, različitih hrvatskih predjela, krajolika, morskih predjela i priobalja, rijeka, planinskih i nizinskih predjela, krajobraza sjevera i juga, istoka i zapada, ugođajnost je donešena i kroz različita godišnja doba, sakralne motive, običaje i ljude.
Pojedina poglavlja donose i prigodne tekstove naših suvremenika; likovnih kritičara, književnika, pjesnika, profesora i drugih. Tekstove vezane uz slikarstvo napisli su pored likovnog kritičara Stanka Špoljarića i prof. dr. Nikole Skledara, koji je napisao uvodnu riječ nakladnika još i Božidar Petrač, Branko Pilaš, Dubravko Horvatić, Ernest Fišer, Josip Depolo, Katarina Butković, Klaudija Gucić, Marija Bajt, Miroslav Hreljac, Mladen Čutura, Nikola Mahovlić, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Snježana Pintarić, Željko Obad i Željko Špoljar.
Nadalje, uz pojedine slikarske rubrike prigodno su odabrane antologijske pjesme koje su napisali velikani našeg pjesništva: Ana Bešenić, Anđelko Vuletić, Ante Stamać, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, Biserka Rožanković, Božidar Staroveški, Dobriša Cesarić, Drago Britvić, Dragutin Tadijanović, Ivan Čedomir Ostreš, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Vesna Parun, Josip Pupačić, Marko Vukasović, Mate Balota, Miroslav Krleža, Nada Bonić, Nikola Šop, Pero Pavlović, Silvije Strahimir Kranjčević, Stanka Klanac-Tulić, Stojan Vučićević, Tomislav Diklić, Tin Ujević, Vladimir Nazor i Željko Špoljar.
Zahvaljujem se svim spomenutim, ali i onim osobama koje nisam spomenula, a doprinijeli su svojim savjetima i trudom da Hrvatski suvenir bude upravo ovakav.
Sve ovo ovdje spomenuto i ono drugo što će te sami otkriti stopljeno je u originalnu i jednistvenu atmosferu koju nosi Hrvatski suvenir.
Vjerujem da će ovo osobito djelo pobuditi u Vama posebne osjećaje i da će Vam ostati zanimljiva uspomena.
Sendi Katić, urednica monografije Hrvatski suvenir
UVODNA RIJEČ NAKLADNIKA
Stjepan Katić iznimna je i osebujna pojava u našem likovnom životu. Obrazovanjem inženjer i magistar biokemije, zaposlen u struci, uspio je stvoriti velik, impresivan slikarski opus različite tematike i tehnika. Slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva, portreta, i to u različitim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, osobito u pastelu. Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa (između ostalih i Zaprešićke šetnice), sudjelovao je na četrdesetak samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu u različitim eminentnim izložbenim prostorima, a radovi mu se nalaze i kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama i privatnim zbirkama. Pokrenuo je i vodi likovnu koloniju More u Ninu, Udrugu likovnih umjetnika Akademija-Art, suosnivačem je umjetničke kolonije u Neumu, sudjelovao je u desecima likovnih radionica itd.
Rođen je u Čapljini 1959., gdje je i maturirao. Od 1978. živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću, tako da mu Klub Zaprešićana Zapreščan, kao sugrađaninu, s punim pravom objavljuje ovu impozantnu mapu – Hrvatski suvenir, koja na svoj način objedinjuje i sintetizira sve prethodne.
Tu se nalaze vizure Zagreba kojemu je posvetio cijeli ciklus, od katedrale iz različitih kutova i njezina uklapanja u tkivo grada, preko Griča i Kaptola koji odišu bogatom poviješću, do slikovitih šetnji zagrebačkim ulicama u različitim godišnjim dobima. Zatim, tu su trgovi , ulice i zvonici baroknoga Varaždina, Požege, bogatstvo Vinkovačkih jeseni i Hrvatskoga Zagorja, povijesne znamenitosti Nina, vedute kraljevskoga srednjoeuropskoga grada Samobora i ostalih prelijepih hrvatskih gradova: Dubrovnika, Metkovića, Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Pule, Gospića, Siska, Bjelovara, Osijeka, Slavonskoga Broda. Tu su, dakako, i Zaprešićke šetnice u kojima je s ljubavlju pokazao kontraste ostataka staroga Zaprešića koji neminovno nestaje i suvremenoga grada koji nezaustavljivo raste.
Osim toga, ovdje su i drugi autorovi slikarski ciklusi: Spomenici, Vode, Krajolici, Minijature, Grozdovi, Mrtva priroda, Put Isusov, itd
U sve ove drage i poznate motive, Stjepan Katić, dakako, uz vjernost predlošcima, unosi i ono nešto svoje, vlastiti kut gledanja i doživljaj, vlastitu likovnu imaginaciju i invenciju, ostavljajući pritom i nama, poštovateljima njegova slikarstva, mogućnost našega doživljaja i interpretiranja njegova djela, u čemu se i sastoji bit "estetske univerzalnosti" (I. Kant), prilaza i doživljaja umjetničkoga djela. Kada je, naime, riječ o umjetničkom djelu, ne radi se o mehaničkom oponašanju iskustvene stvarnosti, nego je na djelu i umjetnikova «vlastitost» (M. Heidegger), izvornost, dar i inspiracija, vlastito doživljavanje i shvaćanje zbilje, te njezina stvaralačka transpozicija u umjetničko djelo. Umjetnik kao poietičko (stvaralačko) biće proizvodi svijet umjetnosti, koji je jedan nov, osebujan svijet, a ne samo sredstvo, osjetilni izraz neke druge svrhe.
Umjetnički doživljaj nije samo psihološka kategorija, ne može se poistovjetiti samo s trenutnom emocijom u psihologijskom smislu riječi, budući da su u njega uključeni i elementi intuitivnoga razumijevanja, uzbuđenja i potresenosti, što zahvaća cijelu čovjekovu duhovnost i osobnost (Ingarden). Po tome umjetnost i jest "najdemokratskiji" oblik ljudskoga duha. Naime da bi se doživjelo umjetničko djelo, njegova poruka, ljepota, tragika i sl., u slikarstvu kao i u glazbi, ne moramo o njima mnogo znati (kao primjerice, u znanosti i u filozofiji, koje su kao u osnovi racionalni oblici duha, kumulativni).
Tome treba dodati da su slikarova djela popraćena dobro odabranim stihovima poznatih hrvatskih i zaprešićkih pjesnika te napisima kompetentnih likovnih kritičara, što nam upotpunjuje doživljaj ovoga izvanrednog izdanja.
O tom zajedništvu i jedinstvu slikarstva i pjesništva najbolje govori poznata sentenca: "Slikarstvo je nijemo pjesništvo, a pjesništvo rječita slika" (Simonides).
Stoga i ovo iznimno izdanje svesrdno preporučujemo svim ljepodusima kao nedvojbeno vrelo autentičnoga umjetničkog doživljaja i užitka.
Prof. dr. Nikola Skledar
ŽIVOTOPIS
Stjepan Katić je rođen 1959. godine u Čapljini. Od 1978. godine živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću. Nakon maturiranja gimnazije, godine 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. magistrirao je prirodne znanosti (biokemija) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Uspio je stvoriti impresivan slikarski opus različite tematike u različitim slikarskim tehnikama. Slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama - ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu.
Zagrebu je posvetio cijele cikluse. Oslikao je i druge hrvatske gradove: Varaždin, Zaprešić, Požega, Vinkovci, Nin, Dubrovnik, Metković, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula, Gospić, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Samobor i druge.
Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb - od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb - staro zlato, Zagreb - metropola hrvatskoga duha, Zagreb - od Gradeca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute.
Izradio je četiri ciklusa Križniog puta Isusovog, a dva su postavljena u crkvama u Gracu kod Neuma i Šemnici kod Mihovljana.
O Katićevom likovnom radu su pisali i govorili: Stanko Špoljarić, Dubravko Horvatić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Željko Špoljar, Božidar Petrač, Branko Pilaš, Josip Depolo, Marija Bajt, Antun Bauer, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Željko Obad i drugi.
Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima te video zapisima.
Pokrenuo je i vodi likovne radionice i kolonije „More" na Rabu i u Ninu. Suosnivač je umjetničkih kolonija u Zaprešiću „Zaprešić" i likovne kolonije slikara naive „Matija Skurjeni", zagrebačke likovne kolonije URIHO te umjetničke kolonije u Neumu. Organizirao je i nekoloko međunarodnih likovnih radionica (u Varaždinu i Rabu). Suradnik je u Galeriji Sunce Zagreb. Predsjednik je Udruge likovnih umjetnika Akademija-Art. www.akademija-art.net
Godine 2008. dobio je medalju grada Zaprešića za doprinos u kulturi. Urednik je hrvatskog likovnog portala Akademija-Art. Voditelj je više likovnih projekata kao npr.velike likovne enciklopedije u izradi „Hrvatski likovni umjetnici - i gosti" kao i „Internetskih galerija likovnih umjetnika" itd. Član je Kluba zaprešićana „Zapreščan" te Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu. Radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru u Laboratoriju za molekularnu mikrobiologiju na DNA tipizaciji mikroorganizama.
